KRIZA VERSKOG IDENTITETA KAO POSLEDICA INFORMATIČKE CIVILIZACIJE I POTROŠAČKE KULTURE
Abstract
Razvoj novih civilizacija uticao je na transformaciju društvenih identiteta, a
neretko i verskog. Sa pojavom informatičke civilizacije menjaju se prioriteti, način življenja i
dolazi do prožimanja i oblikovanja kulturnih obeležja različitih naroda. Usled tehnoloških
mogućnosti premrežavanja ljudi na planetarnom nivou, identiteti različitih društava postaju
vidljivi i otvoreni. Time je stvorena mogućnost formiranja ili oblikovanja identiteta u korelaciji
sa pripadnicima različitih religija, kultura, tradicija, stavova, iskustava. U savremenom
globalizovanom svetu, afirmacija i identifikovanje ličnosti se odvija između nacionalnog i
globalnog. U nacionalnim okvirima, čoveku pripadaju specifična obeležja koja utiču na
izgradnju identiteta. Međutim, zapadne sile proizvode globalne univerzalne ekonomske i
kulturne obrasce koji su prošireni i utemeljeni u svetu. Potrošačka kultura je postala globalno
univerzalno obeležje svih društava u okviru koje često dominira potrošački identitet nad verskim.
U informatičkoj civilizaciji, virtuelna stvarnost sve više predstavlja alternativu realnosti. Na to
ukazuje i pojava sajber religije u okviru koje je verski identitet značajno oslabljen. Ekranizacija
sveta, okruženost digitalnim efektima i sprovođenje religijskih običaja u virtuelnom prostoru
predstavlja važan faktor uticaja na verski identitet. Osnovni cilj u ovom radu je razmotriti
specifičnosti savremene informatičke civilizacije i procese izgradnje potrošačkog, poslušničkog
mentaliteta koji su, potpomognuti virtuelnom animacijom stvarnosti, doveli do krize verskog
identiteta i društava današnjice.
References
sociologija protočne potrošnje. Filozofska istraživanja, 32(01/125), 109-119.
Castells, M. (2003). Kraj tisućljeća. Zagreb: Tiskara Znanje
Cvetanović, I. (2018). Uticaj masovnih medija na stil javnog govora. Niš: Talija
Dodge, M., Kitchin, R. (2003). Mapping cyberspace. Routledge.
Gluhović, N. (2019). Uticaj kognitivne disonance na ponašanje potrošača. Journal of
Faculty of Economics Brcko, 13(1), 37-43.
Golčevski, N. (2004). Identitet. Beograd: časopis e-volucija: CEPIT.
Grubor, A., Jakša, O. (2018). Internet marketing as a business necessity. Interdisciplinary
Description of Complex Systems: INDECS, 16(2), 265-274.
Grujić, D. (2010) Verska tolerancija i mediji. I SAVREMENI MEDIJI, 171.
Hall, S. (2001). Kome treba „identitet “?. Reč, (64.10), 215-233.
Kalanj, R. (2010). Identitet i politika identiteta (politički identitet). Hrvatski nacionalni
identitet u globalizirajućem svijetu. Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Pravni
fakultet, 117-133.
Mitrović, Lj. (2011). Geokultura razvoja balkana i savremena sociologija. Novi Sad:
Prometej
Mitrović, V. (2009). Dominik Šnaper: Zajednica građana-o modernoj ideji nacije,
Sremski Karlovci i Novi Sad, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 1996. Sociologija, 51(2),
213-218.
Paić, Ž. (2005). Politika identiteta: kultura kao nova ideologija. Antibarbarus.
Pavlović, Z. (2006). Vrednosti u Srbiji u drugom dobu modernizma. Sociološki
pregled, 40(2), 247-262.
Peračković, K. (2013). Osnovni pojmovi u sociologiji potrošnje. U: Čolić, S.(ur.)(2013)
Potrošačka kultura i konzumerizam (str. 25-46). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
Petrović, D. (2007). „Od društvenih mreža do umreženog društva: jedan osvrt na makro
mrežni pristup u sociologiji“. Sociologija, 49(2), str: 161-182.
Petrović, D. (2009). Internet u funkciji personalnog umrežavanja. Sociologija, 51(1), 23-
44.
Šijaković, I. (2002). Terorizam i problem identiteta. Sociologija, 44(3), 241-254.
Škorić, M., Kišjuhas, A., Kojić, M. (2015). Sociologija zajednica: klasični teorijski i
istraživački koreni. Region i regionalizacija 4, komparativna analiza.
Vasić, J. (2013) Verski i nacionalni identitet mladih intelektualaca u Srbiji. DISPUT, 117.
Wellman, B. (2004). The three ages of internet studies: ten, five and zero years ago. New
media & society, 6(1), 123-129.
Authors who publish with this journal agree to the following terms:
a) Authors retain copyright and grant the journal right of first publication with the work simultaneously licensed under a Creative Commons Attribution License that allows others to share the work with an acknowledgement of the work's authorship and initial publication in this journal.
b) Authors are able to enter into separate, additional contractual arrangements for the non-exclusive distribution of the journal's published version of the work (e.g., post it to an institutional repository or publish it in a book), with an acknowledgement of its initial publication in this journal.
c) Authors are permitted and encouraged to post their work online (e.g., in institutional repositories or on their website) prior to and during the submission process, as it can lead to productive exchanges, as well as earlier and greater citation of published work (See The Effect of Open Access).